Dino Bošnjak najbolji sportaš Zagrebačke županije!

ponedjeljak , 02.03.2015.

Naš Grad u petak je bio domaćin proglašenja najboljih u sportu Zagrebačke županije za 2014. godinu.
Tradicionalna priredba na kojoj se okupljaju najbolje sportašice, sportaši, sportski kolektivi i volonteri održana je u Pučkom otvorenom učilištu, a najboljima su nagrade uručene u deset kategorija.

Najbolji velikogorički sportaš Dino Bošnjak istom se titulom po prvi puta okitio i na županijskom izboru najboljih. Iako je sam istaknuo kako lanjska godina nije bila rezultatski uspješna zbog problema s ozljedama, ipak je osvojio državne naslove na 3 000 i 5 000 metara, naslov prvaka Hrvatske u krosu, te brončano odličje na Prvenstvu Balkana. (VG danas)

Foto: Vg Danas

komentiraj (0) * ispiši * #

<< Arhiva >>

Adresa i kontakt:
Ulica Hrvatske Bratske Zajednice 80
10410 Velika Gorica

Predsjednik: Branko Kaurić
E-mail: branko.kauric@zg.t-com.hr

Tajnica: Mirjana Bošnjak
Tel: 091/508-35-36
E-mail: mirjana.bosnjak9@gmail.com

Trener: Damir Bošnjak
Tel: 091/769-73-35
E-mail: damir.bosnjak9@zg.t-com.hr

Društvene mreže:

Instagram

Atletika - kraljica sportova

Atletika je jedna od temeljnih i najraširenijih sportskih grana, a koja obuhvaća: trkačke, bacačke i skakačke discipline. Zbog svoje sveobuhvatnosti zovemo je, što atletika istinski i jest, kraljica sportova!
Atletskim vježbama stječe se fizička snaga, izdržljivost, brzina i okretnost a učvršćuju se svojstva volje kao sto su hrabrost, odlučnost i upornost.

Discipline atletike odlikuju se motoričkim kretanjima koja se uspješno mogu primjenjivati u toku obrazovnog procesa ili kroz druge oblike vježbanja, pomoću kojih se značajno utiče na podizanje opće psihofizičke sposobnosti pojedinca. Atletika je polazište i temelj za sve ostale sportove.
Od 1896. godine uključena je u redovni program Olimpijskih igara.

Atletske discipline

Brojne su atletske discipline, koje uobičajeno dijelimo na trkačke, bacačke, skakačke i višeboj.
Iako se najčešće koristi metrički sustav za izmjeru udaljenosti ili ostvarene duljine/visine skoka ili duljine bacanja, ponekad se javljaju i drugačije mjere, pa je recimo uobičajena utrka na jednu milju.

Trkačke discipline

* Kratke pruge ili sprint: utrke na dionicama do 400 m. Uobičajene dionice su: 60 m (uglavnom u dvorani), 100 m, 200 m i 400 m.

* Srednje pruge: trkačke disicpline na udaljenosti od 800 do 3000 m. Uobičajene dionice: 800 m, 1500 m, 3000 m

* Duge pruge: trkačke disicpline na udaljenosti veće od 5000 m. Uobičajene dionice: 5000 m i 10000 m, te maraton

* Štafete: ove utrke uključuju nastup po 4 natjecatelja iz jedne ekipe, koji naizmjenično trče pojedine dionice izmjenjujući štafetnu palicu. Uobičajene štafete: 4x100 m, 4x400 m

* Preponske utrke: uključuju tzv. visoke prepone (60 m prepone u dvorani, 100 m prepone žene, 110 m prepone muškarci), zatim tzv niske prepone (400 m prepone) te stipl (3000 m prepone).

* Brzo hodanje: uključuje dionice 10 km, 20 km, 50 km

Bacačke discipline

* Koplje
* Disk
* Kugla
* Kladivo

Skakačke discipline

* Skok u dalj
* Skok u vis
* Skok s motkom
* Troskok

Višeboj

* Sedmoboj (žene)
* Desetoboj (muškarci)

Atletika na otvorenom

Standardno borilište za atletska natjecanja je atletski stadion.
Često integriran s nogometnim stadionom, ovo se borilište sastoji od tipično 8 kružnih eliptičnih staza, od kojih je duljina unutarnje staze, koja se označava kao staza 1.400 metara.
Na objema duljim stazama elipse nalazi se ravan dio od 100 m.
Staze su označane crtama koje odvajaju staze 1 do 8.
Uz samu stazu tipično se nalaze i zaletište i doskočište za skok u dalj, skok u vis te skok s motkom, bazen s preponom za trkačku utrku na 3.000 m s preponama, te bacališta. kugle, koplja i kladiva.
Atletski stadion je opremljen i brojnom pomoćnom opremom koja se koristi ovisno o disciplini: preponama za preponske utrke, zaštitne mreže za bacačke disicpline, nosači i letvice za skok u vis i skok s motkom, itd.

Atletski stadion je poprište svih atletskih natjecanja osim maratona, za koji se zbog dužine staze ne koristi kružna staza na stadionu, osim kao početno i završno mjesto utrke.

Atletika u dvorani

Atletska dvorana ima gotovo sve elemente kao i atletski stadion, osim što je zbog jednostavnosti konstrukcije dvorane najčešća duljina kružne staze 200 m te je borilište bitno manje nego stadion na otvorenom.
Neke discipline koje su na otvorenom standardne zbog manjeg se raspoloživog prostora ne izvode u dvorani, tu spadaju bacenje kladiva i koplja, utrka na 3000 m prepone, maraton.
Također, neke su discipline prilagođene dvorani, te se tako utrka na 100 m u dvorani najčešće smanjuje na 60 m, slično kao i 100/110 metara prepone na 60 m, te neke discipline dugih pruga.

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom

‹›